Papa test

papa test pregled zagreb

PAPA test  je test probira za rak vrata maternice (cervix) ili rodnice (vagina). Ovim testom se uzimaju brisevi sa tri mjesta: rodnice, vrata maternice i cervikalnog kanala. Postupak je bezbolan, a idealno vrijeme za uzimanje je nekoliko dana pred ovulaciju (11-15. dan menstruacijskog ciklusa). Ovim testom citolog određuje promjene na sluznici u smislu upala ili prekanceroza (CIN1,CIN2,CIN3,CIS).

Preporuča se uzeti prvi prvom ginekološkom pregledu, ponavljati u jednogodišnjim intervalima, a nakon dva ponovljena negativna nalaza treba ga ponavljati u 3godišnjim razmacima.

HPV (Humani Papilloma Virus) – virus koji se prenosi kontaktom (koža o kožu). Infekcija HPVom je najčešća spolno prenosiva bolest. Poznato je preko 150 tipova HPV virusa, od kojih se 40tak odnosi na genitalne, oralne i analne. Oko 80% spolno aktivnih žena ima ovaj virus u svome organizmu. Nasreću samo kod manjeg broja (oko10%) dodje do komplikacija (prekanceroza, raka vrata maternice, rodnice i stidnice), a kod znatno manjeg broja i do raka grla i anusa.

Redovitom kontrolom (Papa obrisak) i tipizacijom HPV može se otkriti prisutstvo virusa u organizmu, te adekvatno intervenirati. Najbolji način sprečavanja virusa da pređe u agresivnu fazu je poboljšanje imuniteta žene (stres, san, prehrana, tjelovježba). Danas postoji i učinkovito cijepljenje protiv HPVa.

Kolposkopija – potječe od grčke riječi “kolpos” – svod, nabor, rodnica. Radi se o bezbolnom postupku pri kojem se posebnim instrumentom (kolposkopom) pod velikim povećanjem prikaže sluznica rodnice i vrata maternice. Nakon premazivanja octenom kiselinom i jodom vizualiziraju se eventualne patološke promjene i ovisno o nalazu upućuje na daljnje pretrage (biopsija, kontrola). Cilj kolposkopije je otkriti prekancerozne promjene u ranoj fazi (CIN1,CIN2,CIN3,CIS) i adekvatno ih liječiti (LLETZ, konizacija)

 

CIN1, CIN2, CIN3 i CIS – Većina žena ima uredan nalaz PAPA obriska. Ipak, u oko njih 5% nalazimo promjene, koje nazivamo CIN (cervikalna intrepitealna neoplazija). Ne radi se o raku, već o promjena koje njemu mogu prethoditi. One zahtijevaju daljnju evaluaciju (kolposkopiju, biopsiju). Često su posljedica upale, a uzrokom se najčešće smatra HPV (humani papiloma virus).

CINu ovisnosti o dubini prodora promjena na stanicama dijelimo u tri grupe:

CIN 1 – Blaga displazija. Predstavlja najblaži oblik CINa, koji ne zahvaća više od 1/3 debljine epitela, mjereno od bazalne membrane.

CIN 2 – Umjerena displazija. Označava srednje teški poremećaj kod kojeg su opisane promjene na stanicama nešto izraženije i prisutne u donje 2/3 epitela.

CIN 3 – Teška displazija. Kod ovog tipa CINa nezrele displastične stanice se nalaze u više od 2/3 debljine epitela. CIN 3 je predstadij raka vrata maternice, a maligni potencijal CIN3 iznosi 30-45%. Period izmedju nastanka CIN3 i nastanka raka vrata maternice najčešće iznosi oko 10 godina, ali su opisani i kraći vremenski intervali. U ovu grupu spada i CIS (Carcinoma in Situ) – početni ograničeni karcinom vrata maternice. Promjene su ograničene samo na epitel i za razliku od invazivnog karcinoma nemaju mogućnost metastaziranja. Nažalost, u slučajevima CISa postoji vrlo visoki rizik od napredovanja bolesti i pojave invazivnog karcinoma.

U liječenju CINa prevladava stav o što poštednijem liječenju, koje će omogućiti što ranije “rješavanje” displazije, bez značajnijih ili trajnijih posljedica. S obzirom na znatnu mogućnost spontane regresije nalaza – kod CIN1 do 60%, kod CIN2 i CIN3 oko 35%, osobito nakon liječenja upalnih promjena, prvi korak je bakteriološka i virusološka obrada vrata maternice (cervikalni brisevi), te liječenje prisutne infekcije. U slučaju nalaza HPV infekcije visokorizičnim tipovima nužno je učiniti kolposkopiju, a ovisno o kolposkopskom nalazu i biopsiju. Regresija nalaza-povlačenje displazije nakon biopsije iznosi oko 70%.

Kod progresije nalaza i perzistencije promjena metode izbora su LLETZ (Large Loop Excision of Transformation Zone) ili klasična konizacija (izrezivanje dijela vrata maternice u obliku konusa, čunja). Svakako tek histološka analiza materijala omogućuje definitivnu dijagnozu.

Zanima Vas više? Pošaljite nam upit.

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.