Neplodnost je nemogućnost zanošenja nakon 12 mjeseci redovitih i nezaštićenih (bez uporabe kontracepcijskih sredstava) spolnih odnosa. Za žene starije od 35 godina ova granica se pomiče na 6 mjeseci. Učestalost neplodnosti u općoj populacji je u porastu, iznosi 15% (1:6).
Brojne studije ukazuju da je u 40-50% slučajeva neplodnosti razlog u žena, u oko 20% u muškaraca, a za preostalih 30-40% slučajeva razlog leži u oba partnera ili je nepoznat.
Rizični čimbenici neplodnosti:
- dob – plodnost žene počinje opadati nakon 32. godine života. U muškarca je taj proces usporeniji
- pušenje – značajno utječe na plodnost kod oba partnera kao i na djelotvornost lijekova za liječenje neplodnosti
- alkohol – povećava rizik spontanih pobačaja i prijevremenih poroda
- debljina i pretilost – jedan od glavnih uzroka ženske neplodnosti. U muškaraca nepovoljno utječe na kvalitetu sjemena
- poremećaj prehrane (anoreksija, bulimija) – izaziva hormonski poremećaj u žena (izostanak ovulacije)
- vegetarijanstvo – nedovoljan unos željeza, folne kiseline, cinka i vitamina B-12
- spolno prenosive bolesti – klamidija može nepovoljno utjecati na prohodnost jajovoda i biti uzrokom upale testisa
Uzroci neplodnosti kod žena:
- Poremećaji ovulacije (najčešći uzrok neplodnosti) – prijeveremeni prestanak ovulacija (prije 40. godine života), PCOS (sindrom policističnih jajnika), hiperprolaktinemija, bolesti štitnjače, AIDS, maligne bolesti
- Problemi maternice i jajovoda – operativni zahvati, submukozni miomi, endometrioza
- Lijekovi – nesteroidni antiupalni lijekovi (Aspirin, Ibuprofen), kemoterapija
- Zračenje (radioterapija)
Uzroci neplodnosti u muškarca:
- Poremećaji sjemena – upala i rak testisa, operativni zahvati testisa, pregrijavanje, poremećaji ejakulacije, varikokela, nespušteni testisi, hipogonadizam (manjak testosterona), genetski poremećaji (Klinefelterov sindrom), zaušnjaci, hipospadija (abnormalnost otvora uretre), cistična fibroza (poremećaj sjemenovoda), zračenje testisa, dijabetes, Cushingov sindrom, anemija, bolesti štitnjače, lijekovi (sulfasalazin, anabolici, kemoterapija), konzumacija marihuane i kokaina
Dijagnostika neplodnosti
Dijagnoza uzroka neplodnosti u žena:
- opći pregled – anamneza, ginekološki i Papa pregled
- krvna slika (analiza hormona, ukjučujući progesteron – test ovulacije)
- histerosalpingografija (test prohodnosti jajovoda)
- test rezerve jajnika (AMH – anti Milerov hormon)
- ultrazvuk
- cervikalni brisevi (na klamidiju)
- analiza hormona štitnjače
Dijagnoza uzroka neplodnosti u muškarca:
- opći pregled – anamneza, lijekovi, navike
- analiza sjemena (spermiogram)
- krvna slika (testosteron i ostali androgeni)
- ultrazvuk testisa
- bris uretre (klamidija)
Liječenje neplodnosti
Liječenje ovisi o više čimbenika – dobi, duljini neplodnosti, osobnim željama, kao i općem stanju zdravlja pacijentice. Učestalost spolnih odnosa je važan čimbenik. Obzirom da je životni vijek spermija 72 sata, a jajne stanice 24 sata, preporuka je imati odnos 2-3 puta tjedno.
Uzroci neplodnosti kod muškaraca uglavnom se riješavaju operativno (varikokela, blokada epididimusa) ili direktnom izolacijom spermija iz testisa i mokraćnog mjehura.
Liječenje neplodnosti u žena u slučaju ovulatornih smetnji riješava se lijekovima:
- klomifen – u slučaju neredovitih ovulacija (PCOS)
- metformin – u PCOS kada klomifen ne djeluje
- humani menopauzalni gonadotropin (hMG)
- folikul stimulirajući hormon (FSH)
- humani korionski gonadotropin (HCG)
- gonadotropin otpuštajući hormon – analozi
Postupci (metode) asistirane (umjetne) oplodnje:
IUI (AIH,AID) – intrauterina inseminacija. Uz pomoć tankog katetera ubrizga se pročišćeno sjeme partnera u maternicu, u vrijeme ovulacije. Koristi se nakon hormonske stimulacije ovulacije ili u prirodnom ciklusu (bez hormonske stimulacije), te u slučaju smanjene pokretljivosti spermija ili erektilne disfunkcije.
IN VITRO FERTILIZACIJA (IVF – UMJETNA OPLODNJA) – nakon vadjenja jajne stanice tankom iglom (aspiracija) spermiji se u Petrijevoj posudici pomiješaju sa jajnom stanicom i, u slučaju oplodnje, takva se vrati kateterom u maternicu. Prethodno se jajnik stimulira hormonima u svrhu dobijanja većeg broja jajnih stanica. Odabirom najkvalitetnijih embrija (oplodjenih jajnih stanica) rastu šanse za trudnoćom. Ponekad se preostali embriji zamrznu za buduće oplodnje (krioprezervacija).
ICSI (intracitoplazmatska insercija spermija) – postupak sličan IVF gdje se najkvalitetniji spermij ubrizga direktno u citoplazmu. Šanse za trudnoću su u ovom slučaju veće u odnosu na ostale postupke medicinski pomognute oplodnje (MPO).
Komplikacije postupaka izvantjelesne oplodnje:
- OHSS (sindrom ovarijske hiperstimulacije) – povećanje jajnika nakon hormonske stimulacije, praćeni povećanim brojem folikula. Simptomi su: nadutost, bolovi, tamna mokraća, povraćanje, proljev, mučnina, otežano disanje
- izvanmaternična trudnoća
