Kao što i sam naziv kaže, svaka trudnoća izvan maternice se naziva izvanmaterničnom i samim time je patološka. Većina ovakovih trudnoća je locirana u jajovodu. Jajovod, kao takav, nije “programiran” da održi trudnoću i takova mora biti prekinuta. Neliječena može ugroziti život trudnice, zbog krvarenja. Učestalost je 1:50 u odnosu na normalne trudnoće.
Izvanmaternična trudnoća se dešava uslijed:
Rizici za izvanmaterničnu trudnoću su povišeni:
Simptomi i znakovi izvanmaternične trudnoće mogu varirati. Posjet ginekologu treba biti neodgodiv ako imate oštru bol koja može varirati u jačini i trajanju. Bol može biti u zdjelici, abdomenu, ramenima i vratu (obzirom da se krv koja nastaje nakon prsnuća jajovoda može locirati bilo gdje u abdomenu). Slijedeći simptom je krvarenje, koje može biti jače ili slabije od menstruacijskog. Gastrointestinalne smetnje, slabost, vrtoglavica, bljedilo su često znakovi izvanmaternične trudnoće.
Dijagnostika izvanmaternične trudnoće nije jednostavna. Bazira se na ginekološkoj anamnezi pacijentice, ginekološkom pregledu, ultrazvučnoj evaluaciji i konačno na laboratorijskim nalazima (BetaHCG i progesteron).
Liječenje izvanmaternične trudnoće ovisi o uznapredovalosti iste. Pod odredjenim uvjetima (ultrazvučna slika, vrijednosti BetaHCG, opće stanje pacijentice) liječenje je moguće provesti medikamentoznim putem (metotreksat), dok je u drugim slučajevima neophodno operativno liječenje (najčešće laparoskopija). U tom slučaju, ovisno o stanju jajovoda, isti se može ostaviti (salpingotomija) ili u krajnjem slučaju djelimično ili u cjelosti odstraniti (salpingektomija).
Šanse za buduću trudnoću ovise o stanju jajovoda nakon prethodne izvanmaternične trudnoće. Poznato je da u slučaju da su jajovodi ostavljeni šanse za slijedećom urednom trudnoćom su oko 60%.