Kao što sam naziv kaže, svaka trudnoća izvan maternice se naziva izvanmaterničnom i samim time je patološka. Većina ovakvih trudnoća je locirana u jajovodu. Jajovod, kao takav, nije “programiran” da održi trudnoću i takva mora biti prekinuta. Ovo stanje može ugroziti život trudnice, zbog krvarenja. Učestalost vanmaternične trudnoće je 1:50 u odnosu na normalne trudnoće.
Izvanmaternična trudnoća nastaje zbog:
Rizici za izvanmaterničnu trudnoću su povišeni kod žena:
Simptomi i znakovi izvanmaternične trudnoće mogu varirati. Posjet ginekologu treba biti neodgodiv ako ste trudni i osjećate oštru bol koja može varirati u jačini i trajanju. Bol može biti u zdjelici, abdomenu, ramenima i vratu (obzirom da se krv koja nastaje nakon prsnuća jajovoda može locirati bilo gdje u abdomenu). Jedan od simptoma je i krvarenje, koje može biti jače ili slabije od menstruacijskog. Gastrointestinalne smetnje, slabost, vrtoglavica i bljedilo su često znakovi izvanmaternične trudnoće.
Dijagnostika izvanmaternične trudnoće nije jednostavna. Bazira se na ginekološkoj anamnezi pacijentice, ginekološkom pregledu, ultrazvučnoj evaluaciji i konačno na laboratorijskim nalazima (BetaHCG i progesteron).
Liječenje izvanmaternične trudnoće ovisi o uznapredovalosti iste. Pod određenim uvjetima (ultrazvučna slika, vrijednosti BetaHCG, opće stanje pacijentice) liječenje je moguće provesti medikamentoznim putem (metotreksat), dok je u drugim slučajevima neophodno operativno liječenje (najčešće laparoskopija). U tom slučaju, ovisno o stanju jajovoda, isti se može ostaviti (salpingotomija) ili u krajnjem slučaju djelimično ili u cjelosti odstraniti (salpingektomija).
Šanse za buduću trudnoću ovise o stanju jajovoda nakon prethodne izvanmaternične trudnoće. Poznato je da u slučaju da su jajovodi ostavljeni šanse za sljedećom urednom trudnoćom su oko 60 %.