Ginekološki problemi

miomi maternice policisticni jajnici

Miomi maternice

Predstavljaju grupu dobroćudnih novotvorina (tumora) maternice. Učestalost mioma je relativno visoka – oko 30% žena ima miom. Obzirom da se radi o nepredvidljivom rastu fibroznog tkiva, nazivaju ga i fibromom. Simptomatologija varira i ovisi kako o veličini mioma, tako i o njegovoj lokalizaciji u maternici.

Miome dijelimo na: submukozne (unutar maternične šupljine), intramuralne (unutar mišićnog sloja maternice), subserozne (koji se dijelom izbočuju iz maternice) i miome na peteljci (koji su locirani izvan maternice, a peteljkom su spojeni sa njom).

Simptomi mogu biti: obilna ili nepravilna krvarenja iz maternice, bolnost i pritisak na okolne strukture (mokraćni mjehur, debelo crijevo, ligamenti i živci zdjelice) i neplodnost. Na miome upućuju tegobe pacijentica (mnoge ih nemaju), ginekološki pregled i, nadasve, ultrazvučni pregled. Liječenje mioma ovisi o problematici koju uzrokuju. Radi se o medikamentoznom ili pak, operativnom (laparoskopija, laparotomija) liječenju. Asimptomatski miomi ne zahtijevaju liječenje, dok će o načinu liječenja kod simptomatskih odlučiti ginekolog u suradnji sa pacijenticom.

Polip maternice

Izraslina pričvršćena na unutarnji zid maternice (endometrij), koji se proteže u šupljinu maternice. Poznat je i kao endometrijski polip. Radi se u velikoj većini slučajeva o benignoj tvorbi, koja veličinom može varirati od nekoliko milimetara do više centimetara. Može ih biti i više od jednog.

Simptomi polipa uključuju:
– nepravilna, nepredvidljiva krvarenja
– obilna menstruacijska krvarenja
– intermenstruacijska (izmedju menstruacija) krvarenja
– vaginalno krvarenje u menopauzi
neplodnost

Često žene nemaju nikakvih simptoma.

Dijagnostika polipa je u prvom redu ultrazvučna (2D/3D), sonohisterografija (ultrazvučni pregled maternične šupljine nakon injiciranja 20 ml fiziološke otopine), i histeroskopija (dijagnostička)
Liječenje polipa, kao i u slučaju mioma maternice; treba provesti u slučaju simptoma ili neplodnosti. Ono podrazumijeva medikamentozno (hormonsko) i operativno (kiretaža, operativna histeroskopija).
Nažalost, poznat je trend recidiviranja polipa i nakon cjelovitog odstranjenja. Ukoliko se radi o postojanju malignih stanica u polipu tretman je radikalniji.

Cista jajnika

Cista jajnika je relativno česta pojava i u najvećem broju slučajeva (95%) dobroćudna i bezopasna. Radi se o benignim formacijama ispunjenim tekućinom. Veličina ciste može varirati od nekoliko milimetara do 20tak centimetara. O vrsti i veličini ciste ovisi i simptomatologija.

Ciste na jajnicima se mogu podijeliti na više vrsta. To su funkcionalne i nefunkcionalne ciste, sa više podvrsta:

– Funkcionalne (vodene): nastaju zbog poremećaja u radu jajnika (ovulacije), a mogu se podijeliti na folikularne, luteinske i krvareće ciste. U većini slučajeva su asimptomatske i kao takve ne zahtijevaju liječenje. U slučaju perzistencije ciste ili bolova potrebno je medikamentozno ili kirurški intervenirati.

– Nefunkcionalne: nastaju neovisno o ovulaciji, najčešće se radi o dermoidnoj i endometriotičnoj cisti. Mogu biti ispunjene lojem i hrskavicom (dermoidna) ili starom krvlju (endometrioza). Najčešće su praćene bolovima, a mogu biti uzrokom neplodnosti. Stoga ih je preporučljivo operativno odstraniti.

Policistični jajnici

Sindrom policističnih jajnika je hormonski poremećaj od kojeg boluje oko 10% žena (najčešće oko 20. godine života). Uzrok ovog sindroma nije poznat (čest je u obiteljima), a karakteriziraju ga slijedeći simptomi:

neredovite mjesečnice – što znači da jajnici neredovito ovuliraju. Te žene otežano zanose.
višak androgena – visoke razine muških spolnih hormona rezultiraju pojačanom dlakavošću (nogu, ruku, lica, grudi), akne, mašćenje i opadanje kose, dobivanje na tjelesnoj težini
ultrazvučna slika – brojne (>10) sitne ciste (folikula), rubno rasporedjene po povećanom jajniku.
Imate li najmanje dva od ovih simptoma dijagnoza sindroma policističnih jajnika je potvrdjena.

Povišene vrijednosti muških spolnih hormona (testosteron, androstendion), uključujući i inzulin, su čest nalaz u krvnoj slici. Pretilost je jedan od uzroka povišenim vrijednostima ovih hormona.

Žene sa sindromom policističnih jajnika kasnije u životu mogu razviti: dijabetes mellitus tip 2, depresiju, povišen krvni tlak i kolesterol, moždani i srčani udar, rak maternice.
Liječenje sindroma policističnih jajnika je kompleksno i sastoji se u prvom redu od dijete i gubitka na težini (gubitak težine od 5% već dovodi do poboljšanja). Na taj način dolazi do smanjenja razine hormona u masnom tkivu i regulaciji menstruacijskih ciklusa. Druga vrsta liječenja su oralni hormonski kontraceptivi (anti baby pilule) i metformin, te naposljetku operativno liječenje (laparoskopski “drilling” jajnika). Liječenje sindroma policističnih jajnika lijekovima za medicinski potpomognutu oplodnju može dovesti do željene trudnoće.

Cijene ginekološkog pregleda u ginekološkoj ordinaciji GynNova:

Ginekološki (subspecijalistički) pregled – 300,00 kn
Ginekološki (subspecijalistički) pregled + papa + uzv – 600,00 kn
Cervikalni brisevi (kompletni) – 650,00 kn

Zanima Vas više? Pošaljite nam upit.